Njemačka je decenijama bila magnet za migrante i izbjeglice iz cijelog svijeta. Od brojnih migranata koji su dolazili u ovu zemlju njih približno milion došlo je s područja Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Kroz ljudske priče migranata druge i treće generacije, kao i novih izbjeglica ovaj film prikazuje sliku kako se iskustvo arapskih imigranata u Njemačkoj promijenilo tokom desetljeća.

Roditi se kao musliman i nastojati živjeti u duhu vjere veliki je izazov. Pratimo život troje ljudi, dva muškarca i jedne žene, kojima je zajedničko jedno - pravoslavnu vjeru su zamijenili islamom. Neko je morao napustiti rodni grad jer ga je zbog nove vjere odbacila najuža porodica, neko je ostao u svome gradu. Svi oni danas su zasnovali porodice, odgajaju djecu u duhu islamske vjere, rade i bore se za život kao i svi drugi. Kroz kakve su sve životne poteškoće prošli, ali i lijepe stvari koje život čine….

Palestina u fokusu - Intifada II dio U dva dijela filma pratimo događanja između 1987. i 1993. godine i pojavu palestinskog ustanka poznatijeg kao Prva intifada, kroz svjedočenja preživjelih aktera: političkih ličnosti i običnih ljudi. Dvadeset godina nakon što je Izrael okupirao palestinske teritorije, kao posljedica Šestodnevnog rata izbili su masovni protesti na okupiranim teritorijama. Pola miliona Palestinaca izašlo je na ulice tražeći kraj izraelske okupacije, dok je 80.000 izraelskih vojnika dobilo zadatak to spriječiti. U šest godina protesta više od 1300 Palestinaca je ubijeno, 120.000 je ranjeno, a 600.000 završilo u zatvoru. U drugom dijelu filma učesnici Prve intifade opisuju kako je intifada postala novi oblik palestinskog otpora te daju mišljenje o održivosti te vrste otpora protiv izraelske okupacije u današnje vrijeme.

Jasmin Džemiđić je prvi sit-down komičar u regiji i aktivista za prava osoba sa invaliditetom. Kroz svoj rad on pokušava ublažiti prepreke koje osobe s invaliditetom imaju u svakodnevnom životu, od kojih su najveće one koje postoje u ljudskim glavama. Za prvi izlazak pred publiku savladao je jednu stepenicu. A u borbi s predrasudama, mnogo više. Sve što mu se dešavalo okretao je na smijeh, dok je iz životnih situacija koje mu nisu bile smiješne pokušavao izvući pouku. Svojim šalama, koje su nastale iz ličnog iskustva, Jasmin pokušava razbiti tabue. Njegova želja nije samo da nasmije publiku već i da ih potakne na razmišljanja o nepravdi i diskriminaciji koja nije samo problem osoba s invaliditetom. Svojim nastupima pokušava skrenuti pažnju na bitne stvari koje ga bole, prvenstveno kao građanina Bosne i Hercegovine. Od trenutka kada se počeo baviti sit-down komedijom primijetio je da su stvari u njegovom životu krenule nizbrdo, što je u njegovom slučaju veoma pozitivno. Najveći uspjeh koji je postigao je taj da ga ljudi više ne gledaju u točkove, već u oči.

U maju 2021. godine projektili izraelskih aviona pogodili su i potpuno srušili četiri tornja u Gazi. Prikazujemo priču o napadu i pokušavamo utvrditi zašto su ovi tornjevi odabrani i bombardovani.

Arhitekte buntovnici - Arhitektura okupacije Arhitektura je oduvijek definisala ljudski svijet. Od najjednostavnijih struktura to najveličanstvenijih spomenika. U savremenom svijetu arhitekti pomjeru granice mogućeg koristeći nove moderne tehnologije koje su im na raspolaganju, čime mijenjaju svoju okolinu i daju svojoj novu dimenziju svojoj profesiji. U šest dijelova ovog zanimljivog serijala upoznaćemo arhitekte koji koriste dizajn kao oblik aktivizma i otpora u borbi protiv svjetske urbane, ekološke i socijalne krize. U ovoj epizodi putujemo kroz naselja i predjele okupirane Zapadne obale gdje nam poznati izraelski arhitekta Eyal Weizman objašnjava ključnu ulogu arhitekture na ovom području kao jedan od vidove pritiska zvaničnog Izraela na palestice gdje sa svojim arhitektonskim riješenjima čine sve da bi palestincima svakodnevni život bio još teži.

Palestina u fokusu - Intifada II dio U dva dijela filma pratimo događanja između 1987. i 1993. godine i pojavu palestinskog ustanka poznatijeg kao Prva intifada, kroz svjedočenja preživjelih aktera: političkih ličnosti i običnih ljudi. Dvadeset godina nakon što je Izrael okupirao palestinske teritorije, kao posljedica Šestodnevnog rata izbili su masovni protesti na okupiranim teritorijama. Pola miliona Palestinaca izašlo je na ulice tražeći kraj izraelske okupacije, dok je 80.000 izraelskih vojnika dobilo zadatak to spriječiti. U šest godina protesta više od 1300 Palestinaca je ubijeno, 120.000 je ranjeno, a 600.000 završilo u zatvoru. U drugom dijelu filma učesnici Prve intifade opisuju kako je intifada postala novi oblik palestinskog otpora te daju mišljenje o održivosti te vrste otpora protiv izraelske okupacije u današnje vrijeme.

Arhitekte buntovnici - Arhitektura okupacije Arhitektura je oduvijek definisala ljudski svijet. Od najjednostavnijih struktura to najveličanstvenijih spomenika. U savremenom svijetu arhitekti pomjeru granice mogućeg koristeći nove moderne tehnologije koje su im na raspolaganju, čime mijenjaju svoju okolinu i daju svojoj novu dimenziju svojoj profesiji. U šest dijelova ovog zanimljivog serijala upoznaćemo arhitekte koji koriste dizajn kao oblik aktivizma i otpora u borbi protiv svjetske urbane, ekološke i socijalne krize. U ovoj epizodi putujemo kroz naselja i predjele okupirane Zapadne obale gdje nam poznati izraelski arhitekta Eyal Weizman objašnjava ključnu ulogu arhitekture na ovom području kao jedan od vidove pritiska zvaničnog Izraela na palestice gdje sa svojim arhitektonskim riješenjima čine sve da bi palestincima svakodnevni život bio još teži.

Rađanje zemlje - Promjena sistema - Vjera u promjene U ovoj epizodi serijala „Rađanje zemlje istražujemo kako se vjerske zajednice mobilizuju da zaštite naš zajednički dom. Nije riječ samo o doticanju srca i duša. Vjerske zajednice imaju ogromnu imovinu koja bi mogla transformisati globalne ekonomske sisteme, ako bi se uložila u održivu budućnost.

Godine 1996. zatvoren je posljednji internat u Kanadi, gdje su na svjetlo dana izašle užasne priče o metodama kojima se internat koristio za mijenjanje običaja i kulture djece koja vode porijeklo od autohtonih naroda, s ciljem udaljavanja od utjecaja njihovih porodica i asimilacije u dominantnu kanadsku kulturu. Tokom više od jednog stoljeća razdvojeni su deseci hiljada porodica jer su djeca bila oteta ili prisilno odvedena iz svojih domova.

Najmanje jedna od tri žene u Turskoj iskusila je nasilje u porodici, dok broj slučajeva femicida raste. No, pojedine Turkinje uzvraćaju udarac. Hrabra pravnica Ipek Bozkurt odlučna je da zaustavi ovaj trend mizoginije te da muškarce zlostavljače smjesti iza rešetaka. S grupom aktivista Ipek se bori za pravdu za dvije preživjele žrtve napada. Jedna je Arzu, koja se u svojoj četrnaestoj udala za deset godina starijeg farmera, a druga Kubra, uspješna i glamurozna televizijska voditeljica. Arzu je izgubila obje noge i ruke kada je suprug ispalio u nju sedam metaka zato što je zatražila razvod. Ona mora pokušati obnoviti život i vratiti starateljstvo nad djecom, koja su odvedena u dom za nezbrinutu djecu. Kubra je doživjela krvarenje u mozgu usljed suprugovog napada dva dana nakon porođaja. Izgubila je sposobnost govora i hoda. Suprug poriče napad. Kod njega je njihova kćerka. Kubra mora proći intenzivnu logopedsku terapiju kako bi na sudu svjedočila protiv njega. Ako ne bude osuđen, Kubra možda više neće vidjeti kćerku. Radeći na ovim predmetima, Ipek se mora boriti ne samo protiv pravnog sistema, koji redovno izriče blage kazne muškarcima počiniocima, već i protiv sve represivnije vlade. Nakon pokušaja državnog udara, dolazi do neviđenog obračuna s vladinim neistomišljenicima, zbog čega mnogi napuštaju Ipek. Hiljade advokata u strahu su od zatvora.

U SRCU FESTIVALA BELDOCS - Radio Tišina Mexico City, novembar 2014, Carmen Aristegui, nepotkupljiva novinarka poznata po otvorenom iznošenju mišljenja, otkriva slučaj korupcije koji ozbiljno narušava ugled novoizabranog meksičkog predsjednika. Tri mjeseca kasnije, u martu 2015. godine, pala je kazna: Carmen je otpuštena s radiostanice na kojoj je godinama radila. Uz podršku više od 18 miliona slušalaca i uz vrlo oskudna sredstva, Carmen nastavlja borbu zajedno s još nekoliko kolega. Njen cilj: podizanje svijesti i borba protiv dezinformacija. Film govori o teškom i opasnom poduhvatu koji je neophodan za zdravlje demokratije. To je priča u kojoj otpor postaje oblik preživljavanja.

U SRCU FESTIVALA BELDOCS - Radio Tišina Mexico City, novembar 2014, Carmen Aristegui, nepotkupljiva novinarka poznata po otvorenom iznošenju mišljenja, otkriva slučaj korupcije koji ozbiljno narušava ugled novoizabranog meksičkog predsjednika. Tri mjeseca kasnije, u martu 2015. godine, pala je kazna: Carmen je otpuštena s radiostanice na kojoj je godinama radila. Uz podršku više od 18 miliona slušalaca i uz vrlo oskudna sredstva, Carmen nastavlja borbu zajedno s još nekoliko kolega. Njen cilj: podizanje svijesti i borba protiv dezinformacija. Film govori o teškom i opasnom poduhvatu koji je neophodan za zdravlje demokratije. To je priča u kojoj otpor postaje oblik preživljavanja.

Najmanje jedna od tri žene u Turskoj iskusila je nasilje u porodici, dok broj slučajeva femicida raste. No, pojedine Turkinje uzvraćaju udarac. Hrabra pravnica Ipek Bozkurt odlučna je da zaustavi ovaj trend mizoginije te da muškarce zlostavljače smjesti iza rešetaka. S grupom aktivista Ipek se bori za pravdu za dvije preživjele žrtve napada. Jedna je Arzu, koja se u svojoj četrnaestoj udala za deset godina starijeg farmera, a druga Kubra, uspješna i glamurozna televizijska voditeljica. Arzu je izgubila obje noge i ruke kada je suprug ispalio u nju sedam metaka zato što je zatražila razvod. Ona mora pokušati obnoviti život i vratiti starateljstvo nad djecom, koja su odvedena u dom za nezbrinutu djecu. Kubra je doživjela krvarenje u mozgu usljed suprugovog napada dva dana nakon porođaja. Izgubila je sposobnost govora i hoda. Suprug poriče napad. Kod njega je njihova kćerka. Kubra mora proći intenzivnu logopedsku terapiju kako bi na sudu svjedočila protiv njega. Ako ne bude osuđen, Kubra možda više neće vidjeti kćerku. Radeći na ovim predmetima, Ipek se mora boriti ne samo protiv pravnog sistema, koji redovno izriče blage kazne muškarcima počiniocima, već i protiv sve represivnije vlade. Nakon pokušaja državnog udara, dolazi do neviđenog obračuna s vladinim neistomišljenicima, zbog čega mnogi napuštaju Ipek. Hiljade advokata u strahu su od zatvora.

Šta to jedan grad čini metropolom? Njegov geografski položaj, saobraćajne gužve, razvijena infrastruktura - sve to jedan grad čini metropolom, ali mu posebnu notu daje i neizostavni taksi-prijevoz. Taksisti su žila kucavica svake svjetske metropole. Dnevno prevezu u prosjeku 30% stanovništva, osim privatnih vozila i gradskog saobraćaja, tako da se može reći da su taksisti jedna od najbitnijih karika užurbanog života Beograda. Vratit ćemo se u vrijeme kada su beogradskim ulicama vozili fijakeri i kada je prošao prvi automobil, pa pratiti razvoj sve do danas. Razgovarat ćemo sa historičarima i, naravno, taksistima, ali i s umjetnicima koje je kulturološki dotaklo ovo zanimanje te su se komponovale pjesme na ovu temu, snimali filmovi i kvizovi, pisale knjige i poezija.